Nekada je turistička ponuda bila ta koja je diktirala opće trendove na turističkom tržištu, a tada su se pasivni odmor, sunce i more smatrali više nego dovoljnim. Danas je turistička potražnja ta koja zahtijeva promjene turističke ponude. Naime, putovanja postaju sve češća i kraća, a doživljaj postaje osnovni motiv putovanja.
Osim želje za zabavom, javlja se i potreba za istraživanje, edukacijom, a iskustvo i tehnologija postaju sve važniji u organizaciji putovanja. Turizam više nije nešto što se događa jer turisti više ne biraju određenu lokaciju samo zbog prirode, kulture i sličnog. Turističke destinacije moraju ponuditi posebno osmišljen sadržaj kako bi ostvarile konkurentsku prednost u odnosu na druge.
Hrvatska se djelomično i zbog niza festivala pretvorila od siromašne i ratom razrušene u poželjnu destinaciju koja osim mora, sunca i bogate kulture nudi niz zanimljivih događanja duž obale, ali i na kopnu. Različiti festivali, naročito oni glazbeni su probudili mnoga uspavana mjesta i gradove. Ultra Europe, Garden, Sea Star Festival, Weekend Media Festival, Špancirfest, SuperUho i mnogi drugi privlače ne samo domaće, nego i strane goste. To da su festivali već duže dio hrvatske turističke ponude možda su najbolji dokaz Dubrovačke ljetne igre i Splitsko ljeto. Samo je danas njihov broj puno veći, isto kao i posjećenost.
1# Festivali i zašto su danas postali toliko popularni
Promocija sadržaja, ali i destinacije uz pomoć društvenih mreža
Društvene mreže svakako olakšavaju promociju festivala i predstavljaju odličan kanal za izravnu komunikaciju s fanovima festivala diljem svijeta. U isto vrijeme, organizatori na svojim kanalima ne promoviraju samo program festivala nego i destinaciju na kojoj se održava. Samim time se popularizira festivalsko odredište. Odjednom svi pričaju o tom mjestu ili gradu i pozivaju jedni druge za vikend u Rovinj (Weekend Media Festival) ili u Varaždin (Špancirfest). Uskoro više ni program nije toliko važan koliko postaje važna sama destinacija i bivanje na istoj. Rade se fotografije s mjesta događanja, snimaju videi na ulicama, rivama i tvrđama te šalju u svijet putem društvenih mreža. Efekt turističke promidžbe festivala dobiva novu dimenziju jer oni koji su došli na destinaciju po iskustvo uskoro ga dijele sa svojim prijateljima na društvenim mrežama. Čak i nakon što se ulice čiste, festivali žive u sjećanju posjetitelja. Putem društvenim mreža to iskustvo putuje puno dalje od same destinacije – ulice, trga, rive, grada.
Suradnja gradskih čelnika i organizatora
U organizaciju glazbenih i drugih festivala ulaže se puno truda i kreativnosti, a najčešće ih organiziraju inovativni i kreativni ljudi koji time doprinose ukupnom razvoju turizma određene destinacije. No, tu se često javlja suradnja turističkih zajednica, gradova i samih organizatora jer zahvaljujući festivalskom turizmu imidž nekog mjesta, grada pa i zemlje se može u potpunosti promijeniti u pozitivnom smislu. Festivali mogu imati više neposrednih i trajnih učinaka jer kao što je spomenuto oni stvaraju iskustva. U procjeni uspjeha novog festivala, grad će uzeti u obzir financijske mjere kao što su broj posjeta i prodanih smještajnih kapaciteta. No, također je potrebno uzeti u obzir procjene kako je festival utjecao na branding grada i postaviti nekoliko pitanja: Kako je festival utjecao na percepciju grada? Je li zbog festivala povećan interes za gradom kao destinacijom? Koliko je festival pobudio znatiželja za istraživanje povijesti i kulture grada?
Te procjene su manje opipljive, ali u konačnici mogu dovesti do mjerljivih rezultata. Grad kao takav sigurno nema resurse i mogućnosti osmišljavati te organizirati nove događaje. Uloga grada je pokušati u suradnji s tvrtkama i građanima pokušati zadržati konkurentsku prednost pred drugim destinacijama. Na jednom od ‘mlađih’ festivala u Hrvatskoj, ovogodišnjem Changeru održanom u Šibeniku, o značaju festivala govorili su Boris Kovaček, pokretač rovinjskog Weekend Media Festivala i Igor Bergam, organizator Kulturaljke. Moglo se čuti kako festival može promijeniti grad i stvoriti pozitivnu sliku o njemu. Govorili su i o tome da bez obzira je li festival komercijalni projekt ili onaj od općeg javnog interesa njegova uloga nije samo stvaranje sadržaja nego prostora koji nudi poseban doživljaj i mogućnost povezivanja. Boris Kovaček je napomenuo da su potrebne minimalno tri godine kako bi festival postao uspješan.
Može li jedan festival promijeniti percepciju o destinaciji?
Na primjeru Changera, koji je drugu godinu održan u Šibeniku, može se vidjeti kako je kroz suradnju Grada, Turističke zajednice grada Šibenika i Tvrđava kulture Šibenik s organizatorima festivala stvoren događaj koji su građani, ali i turisti prepoznali kao dobru stvar. Iako je Šibenik grad bogate povijesti i arhitekture te jedan od rijetkih koji ima restoran s Michelinovom zvjezdicom, često ga se percipiralo kao grad bez sadržaja i usputnu destinaciju na putu prema južnijim gradovima poput Splita i Dubrovnika.
Revitalizacijom tvrđave sv. Mihovil i tvrđave Barone te tvrđave sv. Ivana počinje nova era u Šibeniku. No, same lokacije bez sadržaja ne mogu privući posjetitelje. Stoga je Changer unio dodatnu promjenu u grad. Prošle godine su u sklopu istog održani koncerti Laibacha i Josipe Lisac na tvrđavi Sv. Mihovil. U gradu je pak zaživio beplatan multimedijski, glazbeni i konferencijski program.
Ovogodišnji program festivala bio je još bogatiji te se uz koncerte Inner Circlea, Darka Rundeka i Jessie Ware održao raznolik konferencijski program, a ulice grada krasili su multimedijalni izlošci. Osim zabave za građane i turiste, ovakva vrsta festivala je odlična prilika za građane da u svom gradu poslušaju zanimljiva predavanja koja su inače rezervirana za veće gradove poput Zagreba. Tako su u dvije večeri festivala, a u sklopu Evening sessions posjetitelji mogli slušali o četiri zanimljive teme: Tehnologija politike (Budimir Lončar), Ljudi, korporacije i promjene (Ivica Murdinić), The Garden story (Nick Colgan) te Točka preokreta (Mirela Priselac Remi, Tomislav Škugor Tomen, Mislav Miličević). Na jednom od panela gostovao je i Rudolf Štefan, vlasnik restorana Pelegrini, a koji je s Gordanom Frgačić iz Peveca govorio o tajnom začinu poslovanja.
Stoga možemo reći da je Changer dokaz da festival može promijeniti percepciju o nekoj destinaciji, a koliko će ta promjena biti uspješna, čini se da je Rudolf Šefan otkrio ne samo tajni začin nego i recept: ‘Za uspjeh je potrebno puno rada, intuicija i vjera u sebe, znatiželja i biti zadovoljan sa sobom’.
Pročitajte i tekst koji daje odgovor na to zašto su festivali danas toliko popularni.
