Sociolozi su skupine ljudi rođenih u vremenskom periodu između 15 i 20 godina podijelili u posebne generacije, a s ciljem lakšeg praćenja promjena u načinu razmišljanja, a koje dovodi do promjena u društvenom i socijalnom funkcioniranju svijeta. Poznavanje tih skupina i uvjeta u kojima su odrastali omogućava nam da bolje shvatimo koje su njihove potrebe te da lakše komuniciramo s njima.
Baby-boom generacija
Prva je takozvana Baby-boom generacija, a obuhvaća rođene između 1945. i 1964. Iako se ponekad uzima 1960. godina kao kraj te generacije. Ime je dobila po značajnom povećanju broja novorođene djece na prostorima gdje se prethodno vodio Drugi svjetski rat ili su iz tih zemalja vojnici odlazili u rat: Europa, Sjeverna Amerika, Australija te Japan i još neke azijske zemlje. Riječ je o generaciji koja je imala bezbrižniji život od svojih roditelja. Živjeli su u ludim šezdesetima, doživjeli hipi-revoluciju i Woodstock, rađanje televizije i novih glazbenih izričaja. Pratili su TV program koji je prenosio slijetanje čovjeka na Mjesec i vjerovali u racionalni napredak čovječanstva.
Generacija X
Druga je ‘Generacija X’, a obuhvaća rođene između početka 60-ih i 1980. godine. Sam izraz je popularizirao kanadski pisac Douglas Coupland rabeći ga kao naslov svog romana Generation X: Tales for an Accelerated Culture iz 1991. godine. U romanu je opisao život tinjedžera u Južnoj Kaliforniji, a što je poslužilo kao referenca za razlike u odnosu na način života i svjetonazor njihovih roditelja koji su pripadali prethodnom baby boomer naraštaju. Ova generacija u mladosti je gledala rušenje Berlinskog zida, svjedočila informatičkoj revoluciji i razvoju mobilne tehnologije. Dolazi do jačanja neoliberalizma i pada socijalne države. Život za mnoge obitelji postaje nesigurniji, a ova generacija bilježi znatno veću stopu razvoda i manji natalitet.
Generacija Y ili Milenijalci
Treća generacija je ‘Generacija Y’ i nju spadaju rođeni između 1980. i 1996. godine. Negdje se kao kraj generacije uzima 2000. godina, tzv. Milenijalci. Ovo je generacija se susrela s puno više tehnoloških novotarija nego njihovi roditelj. Primjerice, kada govorimo o prijenosnim uređajima za slušanje glazbe, živjeli su u vremenu kada se koristio Walkmana, samo četiri godine nakog tog Sonyjevog izuma pojavio se CD Walkman ili Discman. Dva stoljeća kasnije javljaju se MP3 Walkmani, a danas su ih zamijenili pametni telefoni. Ovo je i prva informatička generacija, koja je tijekom odrastanja počela živjeti i virtualno, na društvenim mrežama. Google je postao nezaobilazni dio njihovih života, a veliki dio dana provode gledajući zaslon na mobitelu. Ova generacija je svjedočila i terorističkom napadu na SAD 11. rujna 2001. te su za njih dobro poznati osjećaj nesigurnosti i ranjivosti.
Generacija Z
Zadnja je ‘Generacija Z’, čije je glavno obilježje da je rasla za vrijeme velike recesije. Dok je u prethodne dvije generacije osjećaj egzistencijalne nesigurnosti bio puno manji, ovoj je generaciji ona obilježila odrastanje. U tehnološkom smislu ovo je prva generacija koja ni ne zna za drukčiji svijet od informatičkog, te su međusobno povezaniji nego ijedna prijašnja generacija. Računala, mobiteli i društvene mreže njima su veliki dio života. Smatra se kako čine potročački svijet sutrašnjice pa mnogi strani, ali i hrvatski mediji pišu o njima te njihovim interesima. Tako je američki mjesečnik za tehnologiju, biznis i dizajn Fast Company objavio tekst ‘Vaš vodič za generaciju Z: štedljivi, nepovjerljivi prema brendovima, odlučni antimilenijalci’. Autorica teksta Elizabeth Segran upozorava da je pogrešno misliti kako je generacija Z tek hipertrofirana verzija milenijalaca, u smislu da još više od prethodnika žive na društvenim mrežama, kupuju online i iskazuju suradničku prirodu.
‘Generacija Z odrastala je u posve različitom povijesnom kontekstu od milenijalaca, što im je dalo drukčiji pogled na svijet’, piše autorica.
Zašto pripadnici Generacija Z i Y vjeruje influencerima, pročitajte u članku ‘Zašto novi potrošači imaju više povjerenja u riječi influencera’
Razlike između Milenijalaca i Generacije Z
Milenijalci su bili pioniri interneta, smislivši Facebook te druge društvne mreže, Netflix, a Generacija Z pak ni ne pamti život bez tih stavki. Milenijalci su omogućili da Amerika dobije crnog predsjednika i da gay brakovi postanu legalni, a Generacija Z te događaje percipira kao normu koja se podrazumijeva. Milenijalci su odrastali u vrijeme ekonomskog prosperiteta te su se šokirali kad ih je nakon diplome dočekalo negostoljubivo tržište rada, poharano recesijom, a Generacija Z je od malih nogu svjesna recesije i spremna za borbu u takvim uvjetima.
Zato su pripadnici Generacije Z skromniji i štedljiviji od milenijalaca. Drugačije troše novac. Slušajući tijekom odrastanja o bankrotima pojedinaca i tvrtki, odlučili su biti financijski oprezni. Istraživanja pokazuju da je nova generacija počela štedjeti puno ranije nego prethodne. Čak 60 posto današnjih tinejdžera u SAD-u ima otvoren štedni račun. Stoga neki u njima vide sličnosti s generacijom koja je rođena nakon Velike depresije (1929. – 1933.), očevima i majkama baby-boom generacije. Generacija Z svakako spada u skupinu koja vjeruje da najjači opstaju te su svjesni kako će se morati žestoko boriti za ono što želi. Stoga se ne boje natjecanja, ali i tražiti ono što zaslužuju.
