U prvoj lekciji smo se dotaknuli činjenice da priča prodaje te kako su u prošloj godini novinski tekstovi i prilozi u čijem je središtu topla ljudska priča bili među najčitanijima i najgledanijima. Spomenuli smo da publika želi priče koje slave život, nečiji uspjeh, borbenost, a da medijima te tvrtkama koje su u središtu takve priče one donose veliku pažnju. Lekciju o toplim ljudskim pričama, možete pročitati ovdje: 1. Svi vole tople ljudske priče
Danas donosimo drugu lekciju, a koja je opet usko vezana uz medije, ali se također može primijeniti na content marketing. Riječ je o prevlasti kvalitete nad kvantitetom.
2. Kvaliteta bi konačno mogla postati važnija od količine
U vremenu kada se možemo informirati putem društvenim mreža i velikog broja medijskih kanala, ljudi su postali zasićeni istim porukama, vijestima i informacijama. Često imamo osjećaj da smo jednu te istu informaciju ili priču pročitali ili čuli na više mjesta. I što je najgore, ta ista vijest je najčešće prenesena uz istu opremu (fotografije pa čak i naslov). Publika je zasićena istim informacijama. Ako još tome dodamo da mediji često prenose ono što smo već pročitali na nečijim privatnim društvenim profilima, gomila istog sadržaja kao da nas prati u stopu.
Izvještavanje o koronavirusa – portali objavljivali i preko 50 vijesti o toj temi u jednom danu
Većina medija je gotovo svaki dan prošle godine iznosila brojke zaraženih COVID-19 te one o broju preminulih. Na internetu smo danima nailazili na naslove u stilu Breaking news – porast oboljelih. Dobro, možda naslov nije sadržavao te riječi, ali primjerice na Facebook stranici N1 Hrvatska su objavljivali takve vijesti i uz njih umjesto fotografije uvijek isti vizual na kojem je pisalo Breaking News. Kako je to udarna vijest ako broj oboljelih iz dana u dan raste. Na N1 Hrvatska svaki dan se objavljuje u prosjeku od 40 do 50 vijesti vezanih uz koronavirus. Kako je moguće da uopće ijedan od tih članaka na njihovom webu bude temeljito obrađen i da se novinari kvalitetno posvete drugim temama. Ovo su naslovi samo od nekih ‘zanimljivijih’ vezanih uz koronavirus:
Sedam namirnica koje biste trebali jesti u vrijeme pandemije
Istraživači tvrde da bi njuškanjem kave mogli otkriti imate li covid-19
Pravo je pitanje što je tu uopće informacija i vijest, a što će ima cilj natjerati nas samo da kliknemo, a možda i reći nam da je bolje da ništa ne jedemo. 🙂
Index je od pojave koronavirusa, točnije od 1.2.2020. objavio više od 9.000 članaka koji su na neki način povezani s tom temom. Primjerice, kao i većina drugih medija na Indexu su objavili vijest s HINA (Hrvatska izvještajna novinska agencija) o stanju nekolicine pacijenata u Zaboku i to s naslovom: U Zaboku pacijenti dobro. Jedino zaražena starija žena ima temperaturu. Slična je i ova vijest napisana sa samo tri rečenice: U Splitu četiri nova slučaja, nitko od zaraženih nije zdravstveni radnik. Ako pročitate oba naslova, ali i cijelu vijest pitat ćete se koja je uopće njihova vrijednost jer da se o svakome zaraženom i potencijalno zaraženom izvještavalo na taj način, u medijima gotovo da ne bi bilo mjesta za druge teme. A bez obzira na količinu novosti vezanih uz koronavirus i cijelu situaciju koju je virus izazvao, bilo je i drugih važnih tema – od zdravlja do društvenih i političkih tema.
Izvještavanje medija o koronavirusu pokazalo je da smo i više nego zasićeni gomilom informacija te da se nešto pod hitno treba mijenjati. Možda su i zato u medijima kasnije počeli izvještavati o onima koji su se oporavili te pred kraj godine smanjili broj objava usko vezanih samo uz brojke zaraženih, preminuli te su dodane i informacije o broju onih koji su se oporavili.
Instagram vijesti i koliko su nam one potrebne
Drugi primjer su takozvane ‘Instagram vijesti‘. Kratke vijesti objavljene na portalima koje se doslovno svode na to da novinari pronađu neku fotografiju i objavu na profilima poznatih te onda tu njihovu objavu stave kao vijest. Totalno nema smisla i rekla bih da nema previše veze s novinarstvom. Možda je to način na koji mediji održavaju određenu dozu žutila, pogotovo u prošloj godini kade je bilo manje događanja, ali ne mogu se oteti dojmu da je prevelik dio sadržaja u medijima takve vrste. Čak i da se prenose takve objave trebale bi imati nekakav novinarski pristup. Ako se već piše o Ronaldu i njegovom savjetu sinu da se kupa u hladnoj vodi te objavi da ga nervira kad pije Coca Colu, sigurno se mogu dodati korisni nutricionistički savjeti za prehranu djece ili sl. Referiram se na ovaj članak: Ronaldo: Savjetujem sinu da se kupa u mrzloj vodi. Nervira me kad pije Coca-Colu
Slične članke objavljuje i 24sata. Jedna tavka vijest je o bikini modelu čiju je objavu na Instagramu lajkao papa: Instagram model: ‘Papin lajk mi je donio 600.000 novih fanova’. Naravno, naši mediji na taj način pišu ‘Instagram vijesti’ preuzete i s profila osoba iz hrvatskog javnog života. Poput ovog Pamele Ramljak: ‘Ne mogu se oteti dojmu da više nikad ništa neće biti isto. Pitam se kakav svijet čeka našu djecu’. Zanimljivo je da su u nekim medijima, poput portala Jutarnjeg lista, nalazi puno manje takvih ‘vijesti’, no ni oni ne odolijevaju u potpunosti tom trendu. Tako su prošle godine s Instagrama prenijeli jednu fotografiju koju je čak ta mreža cenzurirala: ‘PA NISAM JA KRIV ŠTO MI JE VELIK!’ Američkom pjevaču Instagram obrisao fotografiju, on ih optužio za diskriminaciju: ‘Vratite anakondu!’.
Kada mediji broje potrese – od onog najjačeg do najslabijeg
I kao zadnji primjer je izvještavanje o potresima u Petrinji i okolici. Još od prvog jačeg potresa Magnitude 5,2 koji se dogodio 28.12., portali objavljuju naslove poput ‘Seizmolozi o mogućim novim potresima…’, ‘Seizmolog kaže da potres u Zagrebu nema veze s …’, ‘Još jedan slabi potres…’. Kao da je dovoljno staviti riječ potres u naslov i u sklopu toga donijeti neku vijest koja ne nosi nužno važnu informaciju pa čak ni novost. Od toga da ‘Živimo na trusnom području, potresa će biti još, ali nadam se da će biti slabijeg intenziteta’ o čemu su pisali u 24sata do izvještavanja o svakom novom potresu pa čak i onom jako slabog intenziteta ‘Jutros potres 2.9, epicentar kod Pokupskog, osjetio se u Petrinji, Sisku…’ te do vijesti s doslovne tri rečenice, a koja nosi ovakva naslov: Postoji li poveznica između godišnjeg doba i potresa?
Iako bi ova lekcija možda trebala glasiti Kvaliteta bi konačno trebala postati važnija od količine, radije sam upotrijebila riječ mogla. Pomalo je neobično da bi na tu promjenu mogle utjecati društvene mreže. Zašto neobično? Iz jednostavnog razloga što je postojanje Facebooka totalno izmijenilo način na koji konzumiramo medije, ali i zasigurno na to kakve nam vijesti, članke i priloge serviraju. S druge strane, Facebook algoritam koji povećava doseg relevantnih informacija već je mnoge tvrtke koje imaju svoje Facebook stranice potaknuo da krenu raditi na kvaliteti komunikacije te da objavljuju rjeđe, ali bolji sadržaj. Hoće li tu lekciju iz 2020. uzeti u obzir i medijske tvrtke, vidjet ćemo. Kada urednici i vlasnici istih konačno prestanu brojati klikove i preglede te konačno kvalitetu komunikacije i izvještavanja postave prije kvantitete, postat će relevantan izvor informacija. A možda će to i oglašivači iz različitih početi uzimati kao važan parametar.
Ostalih 8 lekcija čitajte u narednim danima, pratite naš Facebook i Instagram.
3. Novcem možeš platiti reklame, ali ne možeš utjecati na ljude
4. Komunikacija je dvosmjerna ulica
5. Uz sadržaj je važan kontekst i ton komunikacije
6. Komunikacije bez empatije je gora od šutnje
7. Influenceri mogu povećati doseg, ali nisu uvijek relevantan izvor informacija
8. Kako smo pali na testu medijske pismenosti
9. Uloga zajedništva u dijeljenju informacija i komunikaciji u kriznim vremenima
10. lekciju otkrivamo u zadnjem članku 20.1.2021. 😉
Želite li na svoj mail dobiti članak sa svih 10 lekcija, pretplatite se na newsletter ili pošaljite mail s naslovom 10 lekcija na info@dobrapica.hr
