Možda ne možeš ugoditi svima jer nisu svi tvoja publika, ali je važno prema svima se odnositi s poštovanjem. To je pravilo koje vrijedi uvijek. No, osobito u ovakvim vremenima komunikacija mora biti odmjerena i dobro promišljena. Puno je važnije u vrijeme krize (financijske, zdravstvene…) dati kupcima i klijentima do znanja da ste uz njih, nego gurati svoje proizvode ili usluge. Drugim riječima, ako u vrijeme zdravstvene krize (poput COVID-a) nešto želite promovirati, nemojte to nametati kao najvažniju stvar u životu. Oni koje trebaju znati za vas već znaju, ali ne znaju da ste uz njih ako im to ne (po)kažete.
U pravilu postoje četiri osobna komunikacijska stila, a to su emotivni (otvoren i izravan), direktorski (zatvoren i izravan), analitički (zatvoren i neizravan) i podržavajući (neizravan i otvoren).
Mislim da svi dobro znamo koji nam u teškim situacijama najviše odgovara. Kada komuniciramo s drugom osobom u privatnom razgovoru, nismo previše dužni paziti na stil naše komunikacije. Iako bi bilo lijepo pokušati prilagoditi ton i kontekst neformalne komunikacije samoj situaciji. No, kada komuniciramo formalno i obraćamo se široj javnosti, itekako smo dužni paziti što i kako govorimo.
Ako je društvo suočeno s osjećajem gubitka sigurnosti i sl., pozitivna komunikacija u stilu ‘pogledajte našu ponudu i zaboravite na brige’ nije previše poželjna. Puno bolje je asertivno komunicirati jer takav stil komunikacije dovodi do osjećaja uvaženosti, povećanog samopoštovanja i unaprjeđenja odnosa s drugima.
U tom slučaju svoje kupce i klijente možete pitati na koji način se nose s trenutnom situacijom – primjerice Želimo čuti vaše mišljenje kako se nosite s trenutnom situacijom i kako možemo poboljšati vaš osjećaj sigurnosti u našim poslovnicama? Isto tako, mi smo vam zahvalni što se u našim poslovnicama držite propisanih mjera. Kao što bi rekla Davorka Biondić Vince, čija predavanja o vještinama pregovaranja sam slušala, asertivna komunikacija je nešto što bi nas trebali učiti u školama.
